VIRTUALNA IZLOŽBA
HRVATSKOG POVIJESNOG MUZEJA
U POVODU 400. OBLJETNICE SMRTI
MARKA ANTUNA de DOMINISA
MARKO ANTUN de DOMINIS,
SPLITSKI NADBISKUP
Rab, 1560. - Rim, 1624.
detalj grafike iz 17. st.
HPM/PMH-3293
Svestranost ličnosti, univerzalan pogled, moralna zaokupljenost, sve to može nas danas privući Marku Antoniju, danas u to tako ravnodušno i rascijepano vrijeme.
Ivan Supek:
Marko Antonije de Dominis – poruka mira
(Encyclopaedia moderna, br. 5-6, 1967.)
Humanist i buntovnik, ekumenist, reformator, matematičar, fizičar, teolog, filozof, lektor, mirotvorac, diplomat, senjski biskup, splitski nadbiskup, primas Dalmacije i Hrvatske, dekan windsorski… i na kraju… heretik, bogootpadnik s inkvizicijskom osudom na zaborav iz 1624. godine. Sve je to obuhvaćeno u jednoj od najznačajnijih duhovnih i intelektualnih pojava Europe u ranom novovjekovlju – Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu.
Hrvatski povijesni muzej je, u povodu 400. obljetnice njegove smrti, pripremio virtualnu izložbu – Marko Antun de Dominis ● pouka našem vremenu, kojom predstavlja život i djelo ove svestrane individue u vremenu vjerske, duhovne i političke dezintegracije na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.
U prvoj izložbenoj cjelini Marko Antun de Dominis ● život i djelo pratimo Dominisa, od mladosti u humanističkom obiteljskom okruženju u Rabu, školovanja u Italiji te lekture i znanstvenog rada u Padovi, u jednom od najuglednijih europskih sveučilišta, sve do napredovanja u crkvenoj hijerarhiji, a samim tim i na području javnog, političkog i diplomatskog djelovanja, što mu donose funkcije senjskog biskupa i splitskog nadbiskupa. S iskustvom koje tada stječe, u njemu se budi potreba za reformom Rimokatoličke crkve i želja za sjedinjenjem svih kršćanskih crkava, što pretače u svoje glasovito životno djelo De Republica ecclesiastica (O crkvenoj državi), koje počinje pisati za vrijeme svog nadbiskupovanja u Splitu. Među ostalim, upravo rad na De Republica ecclesiastica, tjera ga na „bijeg“ od inkvizicije i odlazak u London. Papa Pavao V. pokreće sudski postupak protiv njega, a njegova djela, i ona napisana i ona koja će tek napisati, završavaju na Indeksu zabranjenih knjiga.
Detalji razglednice s prikazom grada Raba iz 1956. (gore lijevo), grafike s prikazom Senja iz 1617. (gore desno) i karte s prikazom Splita iz 1573. (dolje)
razglednica: HPM-101079/645, grafika: HPM/PMH-3681, karta: HPM-80869
U Londonu Dominisa čeka nagli uspon, ali i strmovit pad. Njegova želja za sjedinjenjem svih kršćanskih crkava ne nailazi na plodno tlo. Stjecajem okolnosti, koje su vezane uz dolazak novog pape Grgura XV., te naredbu kralja Jamesa I. da napusti Englesku, Dominis se, uz uvjet pisanog pokajanja, vraća u Rim. Međutim, sreća mu opet okreće leđa, papa Grgur XV. umire i zamjenjuje ga Urban VIII. koji nastavlja inkvizicijski postupak. U travnju 1624. godine Dominis je zatvoren u Anđeosku tvrđavu, a u rujnu iste godine nenadano je obolio i preminuo. Prvi dan zime, 21. prosinca 1624. godine, biva posmrtno osuđen na zaborav – proglašen je krivim za herezu, njegovo mrtvo tijelo javno je spaljeno zajedno s njegovim portretom i djelima na rimskom Campo de’ Fiori, a pepeo bačen u Tiber.
Detalji fotografije Londonskog Towera iz 2013. (gore lijevo), grafike Anđeoske tvrđave u Rimu iz 19. stoljeća (gore desno) i grafike Marka Antuna de Dominisa iz De Republica ecclesiastica (O crkvenoj državi), 1617. (dolje)
fotografija: privatno vlasništvo, grafike: HPM-33536/35, HPM/PMH-3294
Iduća izložbena cjelina Dominis poslije Dominisa donosi Dominisovo duhovno nasljeđe te recepciju njegovog života i djela u znanosti i umjetnosti do danas. Slijedi Interaktivna karta Europe s Dominisovim životom i djelom te Interaktivni kutak s kvizom znanja i puzzlama.
Većina predmeta prezentiranih u sklopu izložbe dolazi iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja, a neki od njih su direktno vezani uz Marka Antuna de Dominisa (pečati i portreti). Dio predmeta je iz srodnih baštinskih institucija i iz privatnog vlasništva. Sastavni dio izložbe je i zvučna kulisa – kompozicije Tomasa Cecchinija i Ivana Lukačića, glavnih predstavnika našeg ranog baroka.*
Detalji plakata predstave Čuvaj se senjske ruke iz 1945. (gore lijevo), fotografije iz predstave Heretik iz 1969. (gore desno) i medalje simpozija održanog 1974. na Rabu posvećenog Marku Antunu de Dominisu (dolje)
plakat:HPM/PMH-27692, fotografija: Odsjek za povijest hrvatskog kazališta / HAZU, medalja: HPM-107922
Koliko god mišljenja o Marku Antunu de Dominisu i njegovu djelovanju bila različita, a dijelom i suprotna, on je svojim postignućima zadužio hrvatsku i europsku kulturu i znanost, kao jedna od najvećih duhovnih i intelektualnih osobnosti u Europi na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, utjelovljena u pojmu – homo universalis.
Ono što je ostvareno nikada ne može biti izgubljeno – misao i individualnost su bile, i ostaju bezvremenske…, a život i djelo Marka Antuna de Dominisa, prijeko je potrebna pouka našem vremenu.
Munje udaraju u visoke planine. Ali, one ipak ne mogu puno učiniti. Tko se uzda u Jahvu, on je kao brdo Sion: ne pomiče se, ostaje dovijeka.
Početak pisma koje je Marko Antun de Dominis pisao zatočen u Anđeoskoj tvrđavi u Rimu 18. svibnja 1624., malo više od tri mjeseca prije svoje smrti (8. rujna 1624.).
The National Archives [Britanski državni arhiv u Londonu], fond State Papers Foreign – Italian States and Rome, signatura: SP 85/5 (fol. 127-130)
* Zvučnu kulisu, koja se nalazi u izborniku, možete kontrolirati uključivanjem ili isključivanjem zvuka te pojačavanjem ili smanjivanjem glasnoće.
